Nezavisno ekonomsko istraživanje kretanja u bankovnoj industriji

Depozitno-kreditni kompleks poslova bankovnog sektora u BiH u razdoblju između 2008. i 2013. godine.
Kreditna aktivnost usporava – rast kredita oslabio na 3% u 2013. godini

Alarmantno – minoran rast kredita privatnom korporativnom sektoru (+1,2%), banke intenzivno kreditiraju vlade (+9,2%) i stanovništvo (+3,9%)

Centralna banka BiH je objavila kompilirane podatke komercijalnih banaka koji obuhvaćaju depozitno-kreditni kompleks poslova iskazan prema monetarnom pristupu.

Iako metodika koju upotrebljava krovna monetarna institucija ima razlike u odnosu na supervizorke institucije u zemlji, a to su entitetske agencije za bankarstvo, predstavljeni rezultati jasno oslikavaju ključna kretanja u okviru domaćeg bankovnog sektora.
Tako je prošla godina reflektirala zabrinjavajuću inverziju kretanja u kreditiranju banaka, gdje je unatoč „brutalnim“ podacima o visokoj registriranoj nezaposlenosti, preko 44%, došlo do snažnijeg rasta kredita stanovništvu, koji je u 2013. godini dosegao rast od 3,9% ili 267 milijuna KM u odnosu na godinu ranije.
Dakako, postavlja se ključno pitanje kako je moguće da se u uvjetima stalnog naglašavanja potrebe kreditne aktivnosti realnom sektoru, uz zabrinjavajuću sliku tržišta rada, te ekstremno visoku nezaposlenost nastavi s rastućim kreditiranjem stanovništva?
Odgovore na ovo pitanje ponajprije treba tražiti u pragmatizmu dosad, ali pitanje dokad, solidnog vraćanja kredita ovog tržišnog segmenta. Naime, prema izvještaju nadležnih agencija za bankarstvo podaci ukazuju kako se 10,8% od ukupnog iznosa kredita stanovništva nalazi u problemima s otplatom na kraju 9. mjeseca 2013. godine, što je znatno manje u odnosu na pravne osobe, gdje privatni korporativni sektor prednjači sa slabijim povratom kredita uzetih od banaka.

U isto vrijeme, ova je pojava uzrokovana nabujalim kratkoročnim profitnim apetitima sektora, koji upravo ide zajedno s neodrživo visokim kamatnim stopama i maržama na kredite stanovništvu, ali naravno i izrazitim problemima u vraćanju kredita pravnih osoba s udjelom onih s problematičnom otplatom od čak 18,1% u ukupnim kreditima ovom segmentu.

Dakle, krediti pravnih osoba, u kojima prednjače loši krediti tvrtkama u građevinskoj djelatnosti, te oni dani industrijskom sektoru daju ritam ovom negativnom kretanju. Naravno, jasnim se čini kako je ovo posljedica suočavanja realnog sektora s unutarnjim i reklo bi se ne samo akutnim, nego kroničnim strukturnim slabostima, s duboko ukorijenjenim ciklusom ekonomske stagnacije, gdje se izmjenjuju godine recesije prekidane slabim i nedovoljnim porastom BDP-a. Uz to od ljeta prošle godine ekonomija je potonula u deflaciju s mogućim utjecajem i na eroziju državnih prihoda od poreza i uspostavljanjem daljnje spirale u negativnim unutarnjim ekonomskim odnosima.

No, ono što je bitno s aspekta modernog bankarstva u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi je krajnje upitna ovakva održivost kreditnog fokusa banaka, tim više zbog činjenice da krediti središnjim i lokalnim vladama doživljavaju stalan rast u prethodnim godinama, a koji prvenstveno služe pokrivanju proračunskih deficita, ili što bi se uvriježeno reklo kratkotrajnom pokrivanju ili krpljenju proračunskih rupa, kako se sve već to metaforički danas obilježava.

Tako ovi krediti ostvaruju stalni porast udjela u okviru kredita pravnim osobama, a na kraju 2013. dosegli su iznos 903 milijuna KM (rast od 2008. godine za 639 milijuna KM), a tom treba pribrojiti i zaduženja izdavanjem trezorskih zapisa i obveznica, pa se država uz ove kredite kod banaka ukupno zadužila 1 380 milijuna KM, ili bolje rečeno kako bi se snašlo u ovim brojkama zaduženje vlada od banaka je gotovo 1,4 milijarde KM.
Premda smo koncem prošle i početkom ove godine sa svih strana obasuti optimizmom o oporavku, rastu kredita realnom sektoru i privatnim poduzećima, ipak, brojke ukazuju na drugačiju sliku stvarnosti, gdje su krediti privatnim poduzećima rasli samo 1,2% ili 89 milijuna KM.

Ovo niti izbliza ne upućuje na preoptimistične procjene o oporavku

Naprotiv, ovakav kreditni angažman nosi ogroman rizik od uspostavljanja još negativnije spirale kretanja. Tome u prilog govore službeni podaci o nedovoljnom broju zaposlenih za održivost mirovinskog sustava i broj nezaposlenih kao ključni elementi u razvoju eskalirajuće prijetnje prema sve težoj otplati kredita stanovništva. Također, ionako niske neto plaće su u zoni pada usprkos deflaciji, koja ne samo da kuca na vrata, nego je postala surova ekonomska realnost u zemlji, s padom opće razine cijena za 1,2% u 12. mjesecu 2013. u odnosu na isti iz prethodne godine.
Sve ovo je još i više intonirano anemijom u novčanim tijekovima s posljedičnim smanjenjem neto prihoda od neizravnih poreza preko 100 milijun KM, iako se još na početku prošle očekivao njihov dvocifren rast. Stoga će krediti od međunarodnih institucija, banaka, i izdanja trezorskih zapisa i obveznica postati neminovnost u ovoj godini. U suprotnom bit će neminovan rapidan rast nenaplativih kredita stanovništva pod utjecajima kašnjenja i neisplate plaća u javnom sektoru, opterećenog nedovoljnim poreznim prihodima, ali i povratom vanjskih i unutarnjih zaduženja koja obilno dolaze na naplatu.
Ipak, da se vratimo fundamentima kreditnih aktivnosti banaka, naime, krediti od 2011. godine bilježe stalno usporavanje, tako su 2011. rasli 5,3%, 2012. 4,1%, dok je u 2013. godini zabilježen međugodišnji porast od samo 3%. Problematično je što su poluge ionako sporog rasta u protekloj godini bili krediti vladama i izvanproračunskim fondovima s godišnjim porastom od 9,2%, a krediti stanovništvu su rasli s već spomenutih 3,9%. Upravo ova dimenzija dodatno se odražava na sporost u ekonomskom oporavku, koje neće bit moguće bez dinamiziranja investicijskog ciklusa u privatnom sektoru i naravno bez jačeg kreditiranja privatnih poduzeća.
Jednostavno rečeno, bez kreditiranja privatnog sektora ionako visoka nezaposlenost nastavit će rasti jer nema otvaranja novih radnih mjesta, a funkcija bankarstva zasigurno nije ekstremno pokrivanje proračunskih manjkova, iako se oni već pokrivaju i dodatnim aranžmanima s MMF-om, te zacrtanim enormnim rastom izdanja trezorskih zapisa i obveznica.
Taktičke postavke banaka u financiranju deficita države, te ionako s obzirom na nisku razinu neto plaća kreditiranja prezaduženog stanovništva prijeti širenjem spirale na porast NPL-a i kod stanovništva. Usput rečeno, ni factoring, a ni forfaiting ne predstavljaju rješenja za NPL problematiku, ovi poslovi imaju sasvim drugu svrhu u unutarnjoj i vanjskoj ekonomskoj razmjeni, te su usmjereni na ubrzanje tijekova novca otkupom potraživanja nastalih u trgovini između visokobonitentnih poslovnih subjekata, a nikako ne služe kao mjera vezana za rješenje naraslih problema bankovnog sektora s lošim i nenaplativim kreditima.

Što se tiče depozitne osnovice zamjetan je njen porast, uobičajenom štednjom stanovništva, inače, gotovo u svim sustavima temeljnih suficitarnih jedinica kao izvora sredstava banaka, pa su ovi depoziti ubilježili iznadprosječan godišnji rast od 9,3% ili 709 milijuna KM, što se djelomično može zahvaliti transferima i polozima na štednju iseljeničke zajednice.
Ono što je na prvi pogled jasno to je pad depozita vlada od 11,9% ili 158 milijun KM, koji bi bio znatno veći da nije bilo uzetih kredita pred kraj godine, zatim izdanih obveznica i trezorskih zapisa, i vjerojatnog zastoja u plaćanju obveza vlada na različitim nivoima, koje je prolongirano za 2014. godinu jer se čeka ekonomski rast, a u određenim slučajevima i „ekspanzija“. Tako je iz Ministarstva financija Vlade F BiH poznato kako iznos neplaćenih obveza na kraju 2013. godine iznosi 150 milijuna KM. Stoga, slika depozitnih odnosa dobrim je dijelom opterećena fiskalnim deficitima i javnim dugom, te je pitanje kako će se stvari dalje odvijati. Depoziti vlada su prepolovljeni od 2008., i smanjeni su za preko 1,1 milijardu KM.
Što možemo očekivati dalje?
U postojećim uvjetima ove razine ekonomske razvijenosti, kreditne aktivnosti moraju doživjeti zaokret, kreditiranje privatnog korporativnog sektora neminovno mora bit brže i više u odnosu na rast kredita stanovništvu. Inverzija odnosa u ovako nerazvijenoj ekonomiji ne može trajati unedogled, a bez dubljih negativnih ekonomskih posljedica. Na depozitnoj strani – činjenica je da će rast determinirati kretanje depozita stanovništva i dijelom intenzitet priliva novca iz inozemstva. Što će pak bit s depozitima vlada odredit će deflacija, zatim slab oporavak, i suštinski stagnirajuća razina neto prihoda od neizravnih poreza, te, naravno, vraćanje naraslih vanjskih i unutarnjih dugova države. Dakle, i ova 2014. godina bit će obilježena padom depozita vlada, ali će se nastaviti rast različitih oblika njihovih zaduženja u izbornoj godini.

Grafikon:
Kreditni odnosi prema segmentima poslovanja bankovnog sektora u milijunima KM, 2008.-2013.

Izvor: CB BiH

Grafikon:
Kreditni odnosi prema segmentu poslovanja pravnih osoba uključujući vlade i izvanproračunske fondove u milijunima KM, 2008.-2013.

Izvor: CB BiH

Grafikon:
Kreditni odnosi prema segmentu poslovanja retaila uključujući neprofitne organizacije u milijunima KM, 2008.-2013.

Izvor: CB BiH

………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………

Grafikon:
Depozitni odnosi prema segmentima poslovanja bankovnog sektora u milijunima KM, 2008.-2013.

Izvor: CB BiH

Grafikon:
Depozitni odnosi prema segmentu pravnih osoba uključujući vlade i izvanproračunske fondove u milijunima KM, 2008.-2013.

Izvor: CB BiH

Grafikon:
Depozitni odnosi prema segmentu poslovanja retaila uključujući neprofitne organizacije u milijunima KM, 2008.-2013.

Izvor: CB BiH

Detaljna rekapitulacija depozitno-kreditnih kretanja u Bosni i Hercegovini
Tablica: depozitno kreditni odnosi u BiH, 2008.-2013., podaci u milijunima KM i %

Izvor: Centralna banka BiH

c 2014 Enter.ba Media